Bővebb ismertető
IGOR GOSTL
ADAM PATACIC mari j oterezi j ait ski prosvjetitelj i leksikograf
U OZRACJU miJQTEREZIJMSKOQA PRQSVIJECENQC APSOLUTIZMA
ZS ocetkom XVIII. st. Hrvatska teritorijalno vise nije svedena na ostatke ostataka, pa iz njezinih saborskih zapisnika nestaje izraz „reliquiae reliquiarum olim regni Croatiae". Poslije uspjesnih ratova s Turskom i mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. Turska gubi hrvatske krajeve do Une i juzno od Velebita te dio Dalmacije. No Hrvatska je rascjepkana i dalje. Pod banskom vlascu tek je malen dio oko Zagreba. Pod Turcinom stenje Bosna i Hercegovina i dio negdasnje krajine i Dalmacije, kője ostatak kontrolira Mletacka Republika.
Mletackoj Dalmaciji isprijecila se slobodna Dubrovacka Republika. Ona se prostire od Stona do ulaza u Boku kotorsku, koja sa zaledem pripada Mletaőkoj Republici. Kako nebi granicila s Mlecima, Dubrovacka Republika uspijeva Pozarevackim mirom godine 1718. urediti da se uski zemljisni pojasevi na njezinoj sjevemoj granici (Klek) i Juznoj (Sutorina) dodijele Turskoj, pa se tako Hercegovina na dva mjesta spoji s morém. Serenissima gospodari svim primorskim gradovima i otocima Dalmacije, od Neretve (Kleka) do Velebita i Dinare.
Netom carica Marija Terezija stupi 1740. na prijestolje, Pruska, Bavarska i Francuska ujedinjene savezom u Nimphenburgu, ospore joj pravo na nasljedstvo, priznavajuc samo unutrasnje austrijske zemlje, Hrvatsku i Ugarsku. Da bi zadobila potporu u krvi i novcu i zemaljske staleze vézala za sebe, carica i hrvatsko-ugarska kraljica pojavljuje se na pozunskom saboru 1741. u crnoj zalobnoj haljini sa sincicem Josipom na rukama te u sjajno izreziranoj dramaticnoj sceni patetiőnim glasom moli za spas prijestolja svoga sina i obranu svete krune. Sluzeci u Khevenhüllerovoj granicarskoj vojsci i postrojbama Banske krajine Hrvati ce u sedam godina dugom ratu za austrijsku bastinu dati isuvise vélik danak u krvi.
Zahtjevi hrvatskih staleza za povratortí „starih pravica" imaju za posljedicu obnavljanje hrvatskih zupanija: viroviticke, pozeske i srijemske. No uzaludne su njihove prosnje i molbe da se pod bansku vlast podvede Vojna granica. Banskoj Hrvatskoj Vojna granica i oslobodena Slavonija nisu vracene. Tome usuprot Sla-vonska Posavina preureduje se u Vojnu granicu koja biva podijeljena na jedanaest pukovnija s vojnom upravom i njemackim kao sluzbenim jezikom. Bansku krajinu cine dvije banske pukovnije: petrinjska i glinska.
Zbog teskog stanja kmetova i povecane tlake izbijaju nemiri i seljacke bune. Nakon niza ratnih godina, zaraznih bolesti i naraslih daca, gotovo dva desetleca prije Gupceve izbit ce 24. II. 1755. po zamasaju i znacenju nimalo slabija seljaőka buna u zupama kalnicke okolice, u neposrednoj blizini varazdinskog generalata